nedjelja, 18. prosinca 2011.

Potrebe za stanom

Potrebe jedne osobe u stanu svakako se razlikuju od potreba i navika jedne obitelji. Stoga su stanovi u kojima živi jedna osoba obično atraktivniji u odnosu na druge. U ovom slučaju ograničenja ima malo, pa se samim tim dobiva nekoliko rješenja za organizaciju prostora po želji čitateljice. Stan je po strukturi dvosoban, površine 50 m2 i jednostrano orijentiran. U središnjem dijelu stana je kuhinja koja razdvaja spavaću sobu od dnevnog boravka. Prenamjenom prostorija i manjim intervencijama pregrađivanja ili otvaranja prostora dobivaju se tri rješenja.

Prvi prijedlog je zadržavanje položaja i dimenzija kuhinje koja ima vezu s predsobljem i dnevnim boravkom. S obzirom da je spavaća soba neproporcionalna i mala za smještanje bračnog kreveta i ormara, potrebno je njezino povećanje. Spavaća soba bi se povezala s novom prostorijom koji bi predstavljala „walk in“ garderobu. Garderoba bi se formirala od postojeće blagovaonice i imala pristup iz spavaće sobe. Nova blagovaonica bi postala dio dnevne sobe. Manji blagovaonski stol bi bio smješten uz prozor bliže kuhinji. Ugradbeni ormar sa televizorom, radni stol i manja biblioteka bi bili na jednom zidu, a kutna garnitura bi bila orijentirana prema njima.

I u drugom prijedlogu je posebna prostorija za garderobu. Prednost ove garderobe je lakoća pristupa iz središnjeg dijela stana koji povezuje sve prostorije i nalazi se tik do ulaza u stan. U ovom slučaju nije potrebno mijenjati površinu spavaće sobe u koju bi osim kreveta mogao stati i manji ormar za sezonsku garderobu. Dnevna soba, kuhinja i blagavaonica bi u ovom slučaju bile spojene. Blagovaonski stol bi bio između kuhinje i dnevnog boravka, te pravio granicu između ova dva prostora, a ujedno ih i povezivao.

Koncept trećeg prijedloga bi bio otvaranje i dobijanje što većeg slobodnog prostora. Pomicanjem zida u spavaćoj sobi ka kuhinji dobila bi se veća spavaća soba s ormarom i komodom nasuprot kreveta. Prednost ove intervencije bi bio nesmetani pristup bračnom krevetu što u prva dva slučaja nije moguće. Postojeća kuhinja i blagovaonica bi se spojile, te bi se dobila veća kuhinja. Između dnevne sobe i kuhinje predviđen je šank koji bi mogao zamjeniti stol kad su u pitanju manji objedi npr. doručak. Blagovaonski stol bi bio u sklopu dnevne sobe. Namještaj u dnevnoj sobi bi na sličan način bio orijentiran kao i u prvom slučaju.

nedjelja, 4. prosinca 2011.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj

Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina gotovo se nisu mijenjale u odnosu na siječanj (-0,1%), dok su na  razini niže za 4,2%. U Zagrebu je prosječna tražena cijena kvadratnog metra kuće 36% niža od prosječne cijene kvadratnog stana.

Prošli tjedan Vlada je uputila u Sabor prijedlog Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Novi će Zakon, bez sumnje, omogućiti povoljnije uvjete za kupnju novog stana. Njegova glavna prednost je što omogućava kupcu da prve četiri plus dvije otplate kredita precizno projicira troškove kredita obzirom na nepromjenjivost kamatne stope. Ova mjera je svakako pozitivna za kupce koji mogu računati na nepromjenjivost anuiteta, ali i jamstvo države ukoliko ostanu bez redovitih mjesečnih primanja.

Očekujemo da će Zakon o subvencioniranju i državnom stambenih kredita doprinijeti ostvarenju većeg volumena transakcija nego što je bio slučaj s prošlogodišnjim Zakonom o prodaje stanova. Iako bi najbolji model oživljavanja tržišta nekretnina bio rast zaposlenosti i prepuštanje svih sudionika djelovanju tržišta, izvršna vlast ponovo ide linijom manjeg otpora.

Ovakvim modelom država blokira slobodno funkcioniranja tržišta nekretnina i omogućava investitorima i bankama da stanove po cijenama koje su više od realnih i koje bi se formirale na tržištu bez uplitanja izvršne vlasti.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj je krajnje netransparentno, ne postoje povijesne statistike realiziranih cijena nekretnina, a stambena politika je tek u fokusu izvršne vlasti. Bez strukturalnih promjena te stambenog planiranja i politike tržište nekretnina neće dobiti zdrave temelje.

Vrijednost odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem kredita dosegla je gotovo 24,9 milijuna eura. Na ukupno 24,9 milijuna eura odobrenih kredita, visina iznosa subvencija za 4 godine iznosi gotovo 3,5 milijuna eura. Prema podacima koje smo dobili od strane  zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, u 2011. godini predviđeno je približno 20,8 milijuna kuna za subvencije uz povećanja iznosa. U idućoj godini planirano je 50 milijuna kuna. Očekujemo da će do kraja godine biti iskorišten iznos koji je Vlada predvidjela u 2011. godini.

Stanje na tržištu nekretnina u protekle dvije godine  se promijenilo u smislu volumena transakcija i traženih cijena nekretnina. U prošloj godini prodano je oko 38 tisuća stambenih nekretnina što je 20 tisuća ili gotovo 35 posto manje nego u 2008. godini kada je prodano 58 tisuća. U istom razdoblju je broj novih stanova prema izdanim dozvolama sa 24 tisuće na oko 13 tisuća što predstavlja pad od gotovo 50 posto.

Postavlja se pitanje zašto se u Hrvatskoj obračunava visoka stopa PDV-a na novosagrađene stanove. U Češkoj će kupac platiti 10 posto, u Italiji 9 posto, Španjolskoj 8 posto, dok je u Srbiji PDV ukinut ako stan nije veći od 40 kvadrata i namijenjen je za stanovanje osobu, odnosno ne prelazi 15 kvadrata po svakom sljedećem članu obitelji. Vjerujemo da bi ukidanje ili znatno niža stopa PDV-a rezultiralo povećanim volumenom trgovanja uz korekciju cijena novih stanova.

Prosječna cijena stana u Splitu

Prosječna cijena kvadrata vikendice u Rijeci iznosi 1.946 eura/m2, dok je u Zadru 1.957 eura/m2.

Cijena kvadrata kuće na Jadranu iznosi 1.545 eura/m2, što je 0,6% niže u odnosu na prošli mjesec i isto kao u rujnu 2010.

Najskuplje kuće se nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je prosječna tražena cijena kuće 2.496 eura/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je prosječna cijena 1.918 eura/m2. Kuće s najnižom cijenom nalaze se u Ličko-senjskoj županiji (856 eura/m2).

Prosječna cijena kuće u Splitu iznosi 1.956 eura/m2, dok cijena kuće u Makarskoj iznosi 1.831 euro/m2. Prosječna tražena cijena stana na Jadranu niža je u odnosu na prošli mjesec 0,8% i iznosi 1.809 eura/m2, što je za 6,1% niže u odnosu na prošlu godinu.

Najskuplji stanovi na moru nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 3.308 eura/m2. Najniže tražene cijene stanova su u Ličko-senjskoj županiji gdje je prosječna tražena cijena stana 1.214 eura/m2.

Prosječna cijena stana u Splitu u rujnu iznosi 2.403 eura/m2, dok je prosječna tražena cijena stana u Rijeci iznosi 1.610 eura/m2.

Najskuplji stanovi

U Zagrebu cijene nekretnina su na godišnjoj razini ostvarile pad od 2%

Najskuplji stanovi i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.358 eura/m2

U odnosu na rujan 2010., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina niže su za 2%

Prosječna cijena kvadrata apartmana na Jadranu viša je za 1,4% u odnosu na prethodni mjesec

U odnosu na prošlu godinu, cijene stanova u Splitu porasle +0,6%, a u Rijeci +0,8%


Novi Zagreb - Istok zabilježio najveći pad cijena stanova
Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina u odnosu na prethodni mjesec gotovo se nisu mijenjale (-0,1%), dok su na godišnjoj razini ostvarile pad od 2%. Od početka mjerenja u svibnju 2006. indeks cijena nekretnina drugi mjesec za redom nalazi se ispod 100.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u listopadu je iznosila 1.757 eura/m2, što je za 0,2% niže u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 2,8% niže u odnosu na listopad 2010. U odnosu na prošlu godinu, tražene cijene stanova u svim četvrtima u Zagrebu su pale, osim u Pešćenici-Žitnjak gdje je došlo do porasta cijena od 2,7% u odnosu na prošlu godinu.

Najniže cijene stanova su u Sesvetama, gdje prosječna cijena u listopadu iznosi 1.257 eura/m2 te u Donjoj Dubravi gdje je cijena 1.445 eura/m2.

Apartmani na Jadranu sve skuplji, prednjači Dubrovačko-neretvanska županija
Dok cijene stanova u glavnom gradu padaju, cijene nekretnina na Jadranu bilježe godišnji rast od 1,3%, a u odnosu na prethodni mjesec više su za 1,1%.

Najskuplji apartmani su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prosječna cijena 2.336 eura/m2 te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje iznosi 2.425 eura/m2, dok se najpovoljnije vikendice nalaze u Ličko-senjskoj županiji sa 1.512 eura/m2.

Prosječna tražena cijena stana na Jadranu ista je u odnosu na prošli mjesec i iznosi 1.809 eura/m2, što je za 2,9% niže u odnosu na prošlu godinu.




U odnosu na prošlu godinu, cijene stanova porasle su u Splitu (+0,6%) i Rijeci (+0,8%). Prosječna tražena cijena stana u Splitu u listopadu iznosi 2.489 eura/m2, dok u Rijeci iznosi znatno manje, 1.609 eura/m2.

Suradnja se bazira na razmjeni oglasa među oglasnicima unutar mreže, a oglašivači iz Hrvatske će ovu mogućnost mjesečno za fizičke osobe. Cijena ovakvog oglašavanja za agencije ovisi o stupnju članstva na. 

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u rujnu je iznosila 1.761 euro/m2, što je za 0,8% niže u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 3% niže u odnosu na rujan 2010.

Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.353 eura/m2, što je 34% više od prosječne cijene stana u Zagrebu, a slijede ih stanovi u centru grada s cijenom od 2.173 eura/m2 što je 23% više od prosjeka.

Dnevni boravak

Savjet arhitektice - Kako izbjeći prolaznu dnevnu sobu
Stan površine 55 m2 jednostrano je orijentiran...

Dnevni boravak – kreirajte točku interesa
Pokraj dužeg zida formirajte točku interesa vašeg dnevnog boravka...

Što pitati trgovca pri kupnji namještaja
Kupnja namještaja ima svoje zakonitosti, morate točno znati što kupujete, od kojeg materijala mora biti i koje boje...

Najmanji "stan" na svijetu prodaje se za 50.000 eura
"Stan" od samo pet metara četvornih nalazi se u elitnoj rimskoj četvrti...

Nekretnine zagreb

Poslovni prostor – LJ. Posavskog
Poslovni prostor – LJ. Posavskog

Iznajmljuje se poslovni prostor u sklopu Merkur poslovnog centra na adresi Ulici kneza Ljudevita Posavskog 31 u Zagrebu.
Više informacija Više informacija
Povoljne cijene!
Povoljne cijene!

Obiteljsko naselje u Novom Zagrebu - Veliko polje.
Više informacija Više informacija
Poslovni prostor – Vukovarska
Poslovni prostor – Vukovarska

Prodaje se ili daje u zakup poslovni prostor u Zagrebu na adresi Ulici grada Vukovara 237.
Više informacija Više informacija
Akcijska fiksna kamatna stopa 4 godine
Akcijska fiksna kamatna stopa 4 godine

U mirnoj slijepoj ulici na ulazu u Samobor, dvadesetak minuta hoda udaljenog od samog centra.
Više informacija Više informacija
Novi Zagreb
Novi Zagreb

Na mirnoj lokaciji u Oreškovićevoj ulici u Novom Zagrebu, gradimo još jedan stambeni objekt koji je nastavak uspješnog projekta „Zaprudski otok“. Cijene od 1.450€ do 1.600€.
Više informacija Više informacija
Queen Beach Resort - Akcija!
Queen Beach Resort - Akcija!

Samo 15 kilometara od Zadra je mjesto Ninske Vodice, gdje smo na samoj obali smjestili ekskluzivne apartmane u 5 luksuznih dupleks kuća.
Više informacija Više informacija
Zagreb, Ilica
Zagreb, Ilica

Stambeno-poslovni objekt u izgradnji s ukupno 48 stanova i 65 garaža u podzemnoj etaži. Odlična lokacija u centru grada. Rok dovršenja: veljača 2012.
Više informacija Više informacija
Živite i uživajte u miru vlastite ulice
Živite i uživajte u miru vlastite ulice

Dom po vašoj mjeri se nalazi u mirnom okruženju sveukupno četiri identična objekta i obiteljskih kuća, udaljena od prometne gužve. Novi Zagreb – Blato.
Više informacija Više informacija
Stambena građevina - Krk
Stambena građevina - Krk

Stambena građevina na Krku prvi je i ogledni projekt investiranja tvrtke HUM nekretnine d.o.o. Riječ je o dva povezana objekta, sa ukupno osam stambenih jedinica.
Više informacija Više informacija